20. studenog 1834. : rođen Franjo Ksaver Kuhač

Na današnji je dan, 20. studenog 1834. godine u Osijeku rođen Franjo Ksaver Kuhač, jedan od utemeljitelja hrvatske etnomuzikologije i glazbene historiografije. 

Obrazovanje 
Rođen je kao Franz Xaver Koch. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Osijeku, a glazbeno se obrazovao u Donjem Miholjcu i Pešti. Negov kasniji umjetnički i znanstveni rad je izrastao iz preporodnih poticaja i terenskoga istraživanja.

Drugi boravak u Osijek
U Osijek se vratio 1858. i sljedećih trinaest godina djelovao kao glazbeni pedagog, učitelj pjevanja te voditelj pjevačkih i tamburaških sastava. Tada se uključio u hrvatski kulturni život. 

Putovanje južnoslavenskim zemljama i zapisivanje narodnih napjeva 
Njegov terenski rad odvijao se kontinuirano od 1859. do 1871., gotovo svakog ljeta, a obuhvatio je gotovo čitav južnoslavenski prostor – Hrvatsku (uključujući Dalmaciju, Istru i Hrvatsko primorje), Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Makedoniju i Bugarsku – te susjedne austrijske, mađarske i talijanske krajeve. Putujući je zapisao oko 2500 narodnih napjeva. Njegovo kapitalno djelo »Južno-slovjenske narodne popievke« (4 knjige, 1878–1881; 5. knjiga posmrtno 1941) obuhvaća oko 1600 napjeva za koje je pripremio klavirsku pratnju.

Zagreb 
Godine 1871. preselio se u Zagreb i uzeo prezime Kuhač. Bio je nastavnik klavira i glazbene teorije u školi Hrvatskoga glazbenog zavoda (1872–1876). Treba istaknuti da je bio prvi formalni nastavnik klavira u Hrvatskoj do tada. Zbog sukoba s vodstvom napustio je to mjesto i do kraja života djelovao kao samostalni istraživač.
Bavio se i glazbenom terminologijom; prijevod Lobeova »Katekizma glazbe« (1875) postavio je temelje suvremenoga hrvatskog glazbenog nazivlja. U djelima »Vatroslav Lisinski i njegovo doba« (1887) i »Ilirski glazbenici« (1893) ostavio je dragocjene dokumente o preporodnim skladateljima.
Preminuo je u Zagrebu 18. lipnja 1911. godine, ostavivši iza sebe neprocjenjivu zbirku glazbenoga narodnog blaga.

Preporoditelj
Kuhač pripada naraštaju koji je preporodne ideje nastavio ostvarivati na području glazbene umjetnosti: potaknut duhom hrvatskoga narodnog preporoda, pretvorio je preporodni ideal u temelj moderne hrvatske etnomuzikologije.

Spomen
U Osijeku danas postoji nekoliko mjesta sjećanja na Franju Ksavera Kuhača. Središnja ulica u osječkoj Tvrđi – nekadašnja Glavna ulica – od 1913. godine nosi ime Ulica Franje Kuhača. U istoj toj ulici (Kuhačeva ulica 14) na pročelju njegove rodne kuće se nalazi spomen-ploča koju je 1912. postavio Klub hrvatskih književnika. Glazbena škola danas nosi njegovo ime.