18. studenog 1947.: Početak djelovanja osječkog arhiva

Na današnji je dan, 18. studenoga 1947. godine, odobreno osnivanje Ispostave Državnog arhiva u Zagrebu u Osijeku. Bio je to važan korak u sustavnijem prikupljanju, čuvanju i zaštiti arhivske građe Osijeka i Slavonije.

Počeci djelovanja
Za početke osječke arhivske službe je posebno zaslužan Kamilo Firinger (1893. – 1984.), povjesničar i arhivist koji je postao prvi voditelj novoosnovane Ispostave. Pred njim i njegovim suradnicima je bio zahtjevan posao prikupljanja, sređivanja i zaštite dokumenata koji su se nalazili u različitim ustanovama i zbirkama. Ispostava je u početku djelovala u skromnim uvjetima, u prostorijama u Kuhačevoj ulici 27, u osječkoj Tvrđi.

Arhivska građa prije osnutka
Važnu ulogu u čuvanju osječke povijesne baštine prije osnutka arhiva imao je i Gradski muzej, današnji Muzej Slavonije. Osnovan 1877. godine u prostoru i pod okriljem Gradskog poglavarstva, Muzej je od svojih početaka skrbio ne samo o muzejskim predmetima nego i o gradskoj arhivi te najdragocjenijim gradskim dokumentima.

Osnutkom arhiva 1947. godine gradska arhivska građa nastala prije 1945. gotovo u cijelosti je predana novoosnovanoj ispostavi /ustanovi. Ipak, dio baštine, poput pojedinih isprava je zbog svoje atraktivnosti ostao u Muzeju. I danas se dio baštine dvaju ustanova isprepliče, kao i povijesna memorija grada o kojoj skrbe. 

Samostalna ustanova 
Osječka arhivska ispostava je postupno prerasla svoje početne okvire. Od 1957. djeluje kao samostalna ustanova, a danas nosi naziv Državni arhiv u Osijeku. 

Zbog povećanja količine prikupljene građe i nedostatka prostora, ustanova je početkom sedamdesetih godina dobila zgradu nekadašnje vojarne u današnjoj Ulici Kamila Firingera 1. Preseljenje u obnovljenu zgradu je trajalo od 1972. do 1975. godine.

Njegovi fondovi i zbirke predstavljaju danas nezamjenjiv izvor za proučavanje upravne, gospodarske, društvene i kulturne prošlosti Osijeka i Slavonije.

Kamilo Firinger
Među osobama koje su obilježile početke osječkog arhiva posebno mjesto pripada Kamilu Firingeru.
Bio je upravitelj arhiva od osnutka ispostave do umirovljenja 1977. godine (u 84. godini života). Njegov doprinos nije se svodio samo na organiziranje arhivske službe. Kao povjesničar i istraživač, objavio je više od 400 radova te ostavio dubok trag u kulturnom i znanstvenom životu Osijeka. Ulica u kojoj se danas nalazi Državni arhiv u Osijeku nosi njegovo ime.

Osnutak osječkog arhiva stoga nije bio samo administrativni događaj, nego početak jedne važne djelatnosti koja, zajedno s radom Muzeja Slavonije, omogućuje očuvanje baštine i istraživanje bogate prošlosti našega grada.